Ljudi neminovno dođu u životnu fazu u kojoj zažele nadoknaditi propušteno. U odnosima ponajprije. Zbog toga se nekad moramo otrgnuti linearnosti vremena kako bismo susreli one kojih više nema moramo se vratiti u vrijeme u kojemu su bili pored nas i zaokružiti odnos, zatvoriti priču kako bismo sami sebi oprostili nemarnost s kakvom mladost obično pristupa životu. Kada shvatimo jedinstvo vremena, i sami možemo postati cjeloviti, pomiriti se sa svijetom umirivši se u sebi. Sve to možemo u mislima, u jeziku je moguće putovati kroz vrijeme u svim pravcima, a zamišljeno putovanje je i dalje putovanje, zamišljeni susreti i razgovori su i dalje susreti i razgovori. To je potreba ljudskog duha da nadide nametnutu privremenost.
Pred vama je knjiga koja dolazi upravo s tog mjesta, iz te i takve potrebe. Putovanje kroz vrijeme, čežnja da se rascjepkano iskustvo sklopi u cjelovitu sliku, kolaž života.
Marko Tomaš, pisac